Podelite:

“Život pojedinca je život njegovog tela”. Pošto živi organizam uključuje um, duh i dušu, živeti potpuno život tela znači biti uman, duhovan i duševan. Ako nedostaju ti aspekti bića, to je zato što nismo dovoljno u našem telu, ili sa našim telom. Uglavnom, imamo odnos prema telu, kao prema instrumentu ili mašini. Nismo se indentifikovali sa našim telom; u stvari izdali smo ga i svi naši lični problemi proističu iz te izdaje, kao što i većina naših socijalnih problema ima isti koren.

Joga je terapeutska tehnika koja pomaže ljudima da uspostave vezu sa svojim telom i pomaže im da uživaju u najvišem mogućem stepenu u životu tela. Naglasak na telu uključuje i seksualnost, koja je jedna od njegovih osnovnih f-ja, ali  i mnogo osnovnije f-je disanja, kretanja, osećanja i izražavanja sebe. Osoba koja duboko ne diše – smanjuje život tela, ako se ne kreće slobodno – sužava život tela, a ako je njegova ekspresija sputana – ograničava život svoga tela.

Istina je da ta ograničenja ne namećemo voljno. Ona se razvijaju kao način samoodržanja u okolini i kulturi koja negira vrednost tela u korist moći, prestiža i posedovanja. Ipak, prihvatamo ograničenja naših života propuštajući da u njih sumnjamo i tako izdajemo naša tela. U tom procesu mi, takođe, rušimo prirodnu sredinu od koje zavisi dobrobit naših tela. Tačno je i da su mnogi ljudi nesvesni telesnog nedostatka koji imaju – nedostatka koji je postao njihova druga priroda, deo njihovog uobičajenog načina života. U stvari, mnogi ljudi prolaze kroz život sa ograničenim iznosom energije i osećanja.

Cilj joge je da vrati ljude njihovoj prvobitnoj prirodi, što je uslov da budu slobodni, gracilni i lepi. Sloboda, gracilnost i lepota su prirodni atributi svakog životinjskog organizma. Sloboda je odsustvo unutrašnjih prepreka proticanju osećanja, gracilnost je izražavanje tog proticanja kroz pokret, dok je lepota manifestacija unutrašnje harmonije koju rađa ovo proticanje. Oni označavaju zdravo telo i takođe, zdrav um.

Primarna priroda svakog ljudskog bića je da bude otvoren za život i ljubav. Biti uzdržan, oklopljen, nepoverljiv, ograđen, jeste druga priroda u našoj kulturi. To su načini koje smo usvojili da bi smo zaštitili sebe od povređivanja, ali kada takav stav postane karakterološki i strukturiran u ličnosti, pravi mnogo ozbiljnije povrede i više obogaljuje nego što je činila prvobitna patnja.

Joga nastoji da pomogne ljudima da otvore svoje srce prema životu i ljubavi. To nije cilj koji se lako dostiže. Srce je dobro zaštićeno u svom koštanom kavezu i pristup mu je snažno branjen, i psihološki i fizički. Te odbrane se moraju razumeti i proraditi ako hoćemo da budemo slobodni. Ako to nije naš cilj, rezultat će biti tragičan. Ići kroz život sa zatvorenim srcem je kao da putujemo okeanom zaključani u brodskom magacinu. Smisao, pustolovina, uzbuđenje i slava življenja su van domašaja.

Joga je pustolovina otkrivanja sebe. Pokušava da ljudsku ličnost razume kroz razumevanje tela. Ono što se dešava u telu, nužno utiče na um; energetski procesi tela određuju šta će se dešavati u umu, isto kao što određuju šta će se dešavati u telu, ali to nije ništa novo i revolucionarno.

(A. L.)

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *